Sa prvim hladnim danima počinju i ona slatka ušuškavanja u udobnosti doma koja teško da možemo zamisliti bez šolje toplog čaja. Ritual ispijanja ovog aromatičnog napitka tako postaje povod za druženje sa najmilijima ili čini idealnom atmosferu uz omiljenu knjigu ili seriju. Bilo da volite da ispijate čaj sami ili u društvu, donosimo vam nekoliko korisnih informacija uz koje ćete zasigurno upotpuniti uživanje.

Šta je zapravo čaj?

Riječ čaj označava piće nastalo prelivanjem ili potapanjem listova biljke Camellia Sinensis u vodu. Ova biljka potiče iz Azije i na tom području se gaji nekoliko hiljada godina unazad zahtijevajući posebnu klimu kako bi mogla biti kultivisana. Iako čaj raste kao žbun, tokom godina on može dostići visinu i do nekoliko metara zbog čega se često naziva i drvo čaja. Iako na svijetu trenutno postoji više od tri hiljade vrsta čajeva, samo oni koji u sebi sadrže listove ove biljke mogu biti tako nazivani dok se po pravilu svi ostali napitci nazivaju – biljni čaj.

Kako je nastao?

Prema legendi koja datira preko dvije hiljade godina prije nove ere, kineski car Šen Nong riješio se jednog toplog dana odmoriti ispod svog omiljenog drveta. Za tu priliku je zamolio svog slugu da u loncu počne kuhati vodu za obrok. Kako je vjetar jako duvao, tako je nekoliko listova čaja slučajno upalo u vodu i promijenilo njenu boju i miris. Nakon što je otpio nekoliko gutljaja, car je bio oduševljen kako ukusom, tako i uticajem napitka na tijelo. U početku, čaj je korišćen u medicinske svrhe a tek mnogo vjekova kasnije, ritual ispijanja ovog napitka postaje nezaobilazni dio dana rezervisanog za opuštanje. Čaj u Evropu stiže tek u 17. vijeku ali veoma brzo postaje rasprostranjen i omiljen i na ovom kontinentu.

Crni, zeleni, bijeli i žuti

Četiri najpoznatije vrste koje se dobijaju od listova biljke Camellia Sinensis jesu – crni, zeleni, bijeli i žuti čaj. Pored toga što se razlikuju u vremenu branja listova, intenzitetu ukusa i procesu fermentacije, vrste čajeva se klasifikuju i po nivou kofeina. Važno je znati da svaki čaj sadrži određenu količinu kofeina a jedino su biljni čajevi ti koji ga uopšte nemaju. Najjaču aromu i koncentraciju kofeina ima crni čaj a prate ga zeleni, bijeli pa žuti. Antioksidativno dejstvo je nešto što je zajedničko svim vrstama i zbog čega se i preporučuje njegova svakodnevna konzumacija. Za one koji su ljubitelji intenzivnih aroma preporučuje se da probaju crni i zeleni čaj dok su bijeli i žuti više slatkasti i osvježavajući sa neutralnijim tonovima.

Način pripreme

Iako nam se priprema dobre šolje čaja može učiniti kao jedan od jednostavnijih procesa, postoji nekoliko smjernica kojih bi trebalo da se pridržavamo ako želimo da iz svake biljke, koju na ovaj način konzumiramo, dobijemo najviše korisnih sastojaka. Tako zeleni, bijeli i žuti čaj treba preliti vodom zagrijanom na maksimalno 80 stepeni dok se crni čaj preliva ključalom vodom. Biljke poput koprive, šipka i maslačka treba preliti hladnom vodom a zatim ih prokuhati i ostaviti desetak minuta u zatvorenoj posudi, procijediti i tek onda konzumirati. Biljne čajeve poput kamilice, nane, hibiskusa, kantariona, zove, nevena i lipe dovoljno je preliti ključalom vodom i ostaviti da odstoje pet do deset minuta. Nakon što se čaj malo ohladi, slobodno po svom ukusu dodajte med, cimet ili limun i učinite svoje omiljeno piće još boljim.

Čuvanje i odlaganje

Kao i većina prehrambenih namirnica, tako i čajevi imaju svoj rok trajanja na koji bi trebalo obratiti pažnju ako želimo da što duže sačuvamo svježinu a time i sve arome ovog napitka. Bilo da imate čaj u kesicama ili na mjerenje, važno je da ga odložite na suvom i tamnom mjestu koje je daleko od bilo kakvog prodora svjetlosti, vazduha ili vlage. Zato su najčešće metalne posude sa poklopcem najbolje rješenje jer u njih možete skladištiti i kesice i čajeve u rinfuzi. Obradite pažnju da, ukoliko ne kuhate čaj u kesicama, kašika kojom sipate čaj u šolju bude uvijek suva kako kapljice vode ne bi dospjele nazad u kutiju i time narušile kvalitet svake naredne šolje ovog dragocjenog napitka. Kada je u pitanju rok trajanja, ukoliko ga pravilno skladištite,  preporučljivo je da čaj iskoristite u roku od godinu dana od otvaranja kutije.

Topao ili hladan?

Činjenica da je čaj najkonzumiraniji napitak na svijetu odmah poslije vode, ne treba da čudi s obzirom na sve njegove arome i načine pripreme koji zadovoljavaju svačiji ukus. U zimskim mjesecima najčešće konzumiramo topao čaj u šoljama dok ljeti posežemo za osvježenjima kako bismo se rashladili – čime na scjenu stupa naše umijeće u pripremi hladnog ili ledenog čaja. Ledeni čaj može se praviti u nebrojeno mnogo kombinacija od bilo kojeg čaja u kesici ali ga takođe možemo i „začiniti“ komadima našeg omiljenog svježeg voća i povrća. Važno je da, nakon što se čaj malo prohladi, njime prelijete ostale sastojke i ostavite preko noći u frižideru kako bi se dobro rashladio. Ukoliko već niste, preporučujemo da ledenom čaju dodate i listove svježe nane ili tanko nasječen korijen đumbira.